Priča o tome kako su na stepenicama do Fortice oživjele kastavske legende i koji se neočekivani lik našao među njima.

Tijekom dva topla jesenska dana, 8. i 9. studenog 2024. oslikan je dio školskih stepenica koje vode prema starom gradu. Učenici starijih razreda naše škole, studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Učiteljskog fakulteta u Rijeci na njima su oživotvorili legende grada Kastva: Kapetana Frana Morellija, Kako su Kastavci sadili sardelice, Kako su Kastavci vukli kravu na zvonik, Štorija od Šparožne jami. Ali, među likovima nalazi se i jedna legenda koja nije kastavska, Halugica, kao i portret njezina autrora Vladimira Nazora pored panorame grada Kastva…

Ali vratimo se na početak… Kako je sve započelo? Grad Kastav obnovio je stepenice, a Mjesni odbor osigurao novac za materijal. Na ideju oslikavanja stepenica došle su učiteljica Lea Marot i školska pedagoginja Sanja Vidić Brčić, a u organizaciji i realizaciji je sudjelovala i učiteljica likovne kulture, profesorica Maja Šikić. Legende su odabrali učenici iz Vijeća učenika. Dio projekta odvijao se u muzeju grada Kastva, gdje su studenti i učenici, nakon izlaganja kustosa Marka Badurine o povijesti Kastva, izradili skice. Na zidove se prikaz prenio kredom i grafitnim olovkama te su ga naši učenici, uz pomoć studenata, obojili fasadnim bojama. Erika Ravnić, Maja Kalac, Janis Beletić, Nika Zubović, Sarah Klešin i Petra Borovac predstavnici su naše škole koji su svojim vrijednim rukama dali doprinos ovoj lijepoj priči. Tako su nastali predivni murali kojima se sada divimo dok čekamo školsko zvono. Već sljedećeg vikenda dodan je i tekst o skalinima.

Kustos Marko Badurina objasnio nam je odabir portreta Vladimira Nazora i njegove Halugice za dno stepenica. Budući da je Nazor živio i djelovao u Kastvu, susreo se s kastavskim legendama i one su ga nadahnule za stvaranje djela Halugica. Kao upravitelj Učiteljske škole, radio je baš ovdje, u našoj današnjoj školskoj zgradi, zato njegov portret i sada budno motri na njezin ulaz.

Za sljedeće polugodište u planu je oslikavanje gornjeg dijela stepeništa, kada će se projektu pridružiti akademski slikari Željan Pavić i Barbara Kežić Križaj. Dodat će se nove legende, a Vladimiru Nazoru će u društvo stići i portret Milana Brozović, po kome naša škola nosi ime, te će zajedno budno promatrati skalini i školu. Tako će škola uza se imati svoja dva zaštitnika koja je i dalje prate iz okrilja povijesti.

Više o povijesti našega kraja možete saznati u Muzeju grada Kastva. U razgovoru s kustosom doznali smo da svi građani s područja grada imaju besplatan ulaz u Muzej, u kojemu je 2022. postavljena zanimljiva Muzejska zbirka Kastavštine.

Priredili: vaši školski novinari
Hvala što ste čitali naš članak!

Projekt „Skalin po skalin – štorija!“ nastao je promišljanjem kako obnoviti vanjsko prilazno stepenište, načeto zubom vremena, koje vodi od Fortice prema Osnovnoj školi „Milan Brozović“ u Kastvu. Djelatnice Škole i idejne začetnice projekta Lea Marot, mag. prim. educ. i Sanja Vidić Brčić, mag. paed. bile su vođene željom da se pri obnovi stepeništa upotpuni krajobraz škole, ali u skladu s vizurom grada. Nakon što su Grad Kastav i Mjesni odbor grada Kastva podržali projekt kako idejno, tako i financijski, potaknula se komunikacija s nekoliko institucija: Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Učiteljski fakultet u Rijeci, Muzejska zbirka Kastavštine pri Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Dobrovoljno vatrogasno društvo grada Kastva.

Zajedničkim snagama pronašli su rješenje za sanaciju istog. U projekt su krenule studentice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Sarah Klešin, Erika Ravnić, Maja Kalac, Janis Baletić, Nika Zubović; studentica Petra Borovac i izv. prof. dr. sc. Zlata Tomljenović s Učiteljskog fakulteta u Rijeci; kustos Marko Badurina mag. educ. hist. et mag. hist. art. iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja; mentorica učenika Maja Šikić mag. art. iz Osnovne škole „Milan Brozović“ i Katarina Fumić mag. turism. cult.. U drugom dijelu realizacije projektu će se priključiti kastavski umjetnici akademski slikar Željan Pavić i akademska kiparica Barbara Kežić Križaj.

Obnova i modernizacija stepeništa imat će i odgojno-obrazovni element u zajedništvu s povijesnim, kulturno-umjetničkim i kineziološkim te će činiti interdisciplinarno kulturno-umjetničko djelo. Oslikavanjem prikaza iz starih kastavskih legendi posjetioce se vodi niz 281 stepenicu kroz književnu povijest grada, a murali ih upoznaju s modernom umjetnošću (street art). Na kraju dolaze pred prekrasnu kamenu zgradu osnovne škole koja predstavlja još jedan važan dio kastavske povijesti. Time se gradu pridaje još jedna kulturno-umjetnički i potencijalno turistički značajna lokacija, a razgled iste potiče posjetioce na kretanje odnosno fizičku aktivnost čime se indirektno pozitivno utječe na njihovo zdravlje.

Vijeće učenika na svojim je sjednicama između ponuđenih legendi, probranih od strane stručnjaka, izabralo one koje će se oslikavati. Nakon odabira legendi deset učenika iz Likovne grupe i jedna bivša učenica škole, a sada polaznica Škole primijenjenih umjetnosti u Rijeci, pod vodstvom mentorice Maje Šikić prisustvuju radionicama likovnih rješenja koje su se odvijale u suradnji s kustosom Markom Badurinom i studentima Akademije. Na radionicama su se upoznali s Muzejskom zbirkom Kastavštine i poviješću Kastva kako bi lakše stavili legende u kontekst i definirali likovno rješenje. Studenti su im predstavili tehnike i vještine koje su potrebne za uličnu umjetnost (street art) kao granu likovne umjetnosti koja je stvorena na javnim mjestima. Predstavljeni su im i
primjeri raznih likovnih rješenja i umjetničkih djela.

Faza realizacije projekta krenula je pripremom podloge i prenošenjem definiranog likovnog rješenja s papira na stepenište, što nije bio nimalo lak zadatak. Grad Kastav je dozvolio oslikavanje te prethodno obavio građevinske zahvate sanacije, a vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kastav isprali su stepenište prije samog oslikavanja kako bi sve površine bile čiste. Učenicisu sa studenticama Akademije i Učiteljskog fakulteta
te mentoricom Majom Šikić započeli skiciranje petak tijekom popodneva, a subotu i nedjelju su uz pomoć i sugestije studentica oslikavali četrdesetak stepenica i bokove. Na prva četiri bloka oslikani su motivi iz štorija: Halugica, Kako su Kastavci seli sol i sadili sardelice, Kako su Kastavci bacili kapetana u Lokvinu, Štorija od Šparožne jami. Pojavljuje se i lik Malika. Na bočnom zidu oslikan je portret Vladimira Nazora s pogledom na Kvarner.
Iako Halugica nije kastavska legenda, nego je njezin autor Nazor, ona je ipak važna jer je nastala nadahnuta našim legendama s kojima se autor upoznao dok je živio i djelovao u Kastvu.

Organizatori su istaknuli kako bi voljeli da se za završetak projekta nakon potpune obnove i oslikavanja cijelog stepeništa doradi osvjetljenje te na Fortici instalira vanjsko računalo. Na njemu bi posjetioci mogli pročitati originalne tekstove legendi na čakavskom s prijevodom na hrvatski standardni jezik. Za strane posjetitelje prijevod bi bio napisan na engleskom, njemačkom, talijanskom i francuskom jeziku. Računalo bi sadržavalo odjeljak
s fotografijama gdje bi se mogli pogledati fotografirani dijelovi murala koji bi detaljnije opisali što predstavljaju, tko ih je izrađivao, a prikazala bi se i građevina škole sa svojom poviješću.

Važno je istaknuti kako je poseban značaj ovog projekta njegova interdisciplinarnost kojom se ostvarila suradnja velikog broja institucija. Studentima se omogućuje uvid u rad s učenicima na projektima i u radu izvannastavnih aktivnosti. Učenici se omogućuje suradnja i učenja od profesionalaca iz različitih područja, praćenje procesa
nastajanja projekta i sudjelovanje u samoj izradi. Suradnja s kustosom studentima je otvorila mogućnost upoznavanja i suradnje s muzejskim ustanovama, konkretno Muzejskom zbirkom Kastavštine. Osim toga, ovakav oblik suradnje daje dodatni doprinos aktivnog sudjelovanja u društvenoj zajednici svih njezinih sudionika, a građanima se približava umjetnost kao dio krajobraza i kulture njihova grada u čijem nastajanju sami
mogu sudjelovati od najranije dobi. Time se kod pojedinca potiče svijest o mogućnosti likovnog i kulturno umjetničkog sukreiranja vlastitog mikrookruženja i važnosti očuvanja nastalih djela kao trajnih utisaka u dio kulture njegova grada.